| Znakovi nekih bolesti pasa |
|
|
U nastavku ćemo opisati simptome nekih bolesti kako biste lakše prepoznali trenutak u kojem neizostavno treba potražiti veterinarsku pomoć, a nikako ne želimo da sami postanete veterinari i dijagnostičari. Uz ove podatke moći ćete s većom pozornošću promatrati psa pa ćete svojem veterinaru pružiti podrobnija i korisna zapažanja o početnom toku bolesti, znaćete na šta obratiti pažnju i šta je u stvari bitno saopštiti veterinaru. Kada se pas razboli nemojte odmah pomišljati na najgore, ali nemojte biti ni ravnodušni. Agresivnost: Kada pas iznenada počne režati na vas ili vas čak pokuša ugristi, verovatno ga negde nešto boli, a možda ste mu upravo dodirnuli bolno mesto. Kod smedjih koker španijela ne smemo zanemariti njihovu naslednu sklonost prema agresivnom ponašanju. Povod za agresivnu reakciju može biti promena okoline ili čak nešto banalnije od toga. Na kraju krajeva može biti i nešto ozbiljno. Uzroke nenadanih pojava agresivnosti svakako ne smete zanemariti, pokušati naći uzrok i pokušati izaći stime na kraj. Manjak apetita: Kod te pojave najpre izmerite temperaturu psu, proučite izmet, učestalost mokrenja kao i boju mokraće. Ukoliko je temperatura povišena, a opšte stanje psa slabo, treba potražiti veterinara. Manjak apetita često ćete primetiti kod "zaljubljenih" mužjaka i kod prividno skotnih ženki. Naravno, dešava se i da pas jednostavno nije gladan, tako da je potrebno pratiti psa bar dva, tri dana pre nego alarmirate veterinara. Suzne oči: U lakšim oblicima bolesti (ako se radi o lošem obliku prehlade), dovoljno će biti ispirati kamilicom, medjutim, ako proces upale prati i povišena temperatura, radi se o zaraznoj bolesti, kao npr. štenećak. Upala očnih sluznica najčešće nastaje zbog stranog tela u oku, prašine, nadražljivih stvari itd. Možda se radi i o alergiji, tj. o takozvanoj peludnoj bolesti koja je kod pasa sve češća. Otežano kretanje: Najpre treba proveriti da li se radi o nekoj povredi. Veterinar će ipak najlakše utvrditi zašto pas šepa. Vi jedino možete zaključiti da li se radi o šepanju sa jedne ili s obeju strana, da li je moguće lokalizirati bol, da li je došlo došepanja iznenada ili se ono postupno povećalo. Sve su to važni podaci koji će koristiti veterinaru. Pas ponekad šepa samo zbog udarca, dok kod starijeg psa ono može biti izazvano hroničnom upalom zglobova, reumom. Šepanje takodje može biti posledica displazije kukova, bolesne kičme ili zbog teškoća sa cirkulacijom. Krv u izmetu: Taj problem može nastati kao posledica trovanja i najčešće se dogadja u kontaktu pasa sa otrovom za pacove. Kada se radi o tom otrovu pas povraća. Krv u izmetu može biti znak upale debelog creva. Pri pojavi veće količine krvi psa treba odvesti veterinaru. Krv u mokraći: Krv se u mokraći pojavljuje zbog akutne upale bubrega i bešike, i tada se pas teže kreće. Kada se u mokraćnom kanalu ili u bešici nalazi kamenac, pas mokri kap po kap. Često pokušava mokriti, ali ne uspeva. Odmah ga odvedite veterinaru koji će mu staviti kateter. U suprotnom mogu mu otkazati bubrezi. Proliv: Do proliva dolazi najčešće zbog teškoća sa varenjem i pogrešnom ishdranom. Ponekad je dovoljno da pas jede sneg (navika koju je dobro sprečiti). Proliv bez povišene temperature, gubljenja apetita i bez promene u ponašanju obično nije ozbiljna bolest. Drugačije je kada se radi o krvavoj dizenteriji do koje dolazi kada pas unese u organizam neki krvni otrov. Tada morate odmah ići veterinaru. Povećana žedj: Često je prisutna kada pas jede preslanu hranu ili ako je izgubio previše tečnosti zbog povraćanja i proliva pa mora više piti kako bi nadoknadio izgubljenu tečnost. Preterana žedj može biti i posledica šećerne bolesti. Kod ženki, povećana žedj uz veću telesnu temperaturu, ponekad je simptom upale materice. Skoro u svakom slučaju povećane žedji treba posetiti veterinara. Upala prepucija: Mnogi mužjaci imaju gnojni iscedak iz prepucija (vrećica u kojoj se nalazi penis). Radi se o tvrdoglavoj i nperijatnoj bolesti koju može izlečiti samo veterinar. Boles je češća kod plemenitih pasmina. Povraćanje: Povraćanje se najčešće javlja kada pas prebrzo ili previše jede i ako dobija previše kostiju. Učestalo povraćanje upozorava na strano telo koje se može nalaziti u želucu ili u jednjaku. U tom slučaju mroate odmah potražiti veterinara. Ukoliko povraćanje prati povišena temperatura, drhtanje i blijeda sluznica to su znakovi ozbiljnije bolesti. Otečena njuška:Najčešće su krivi insekti pa najviše stradaju psi koji love ose, pčele ili stršnjene. Ubodi osa ili pčela obično ne stvaraju veće probleme. Medjutim, njuška može biti otečena i od ugriza zmije, a može se raditi i o bolesnom zubu. I jedno i drugo vrlo je bolno pa pas treba veterinarsku pomoć. Povišena temperatura: Obično se radi o bakterijskoj infekciji ili kakvom drugom ozbiljnijem oboljenju. Dlaka bez sjaja, mutne suzne oči, suva i vruća njuška (što obično i nije pravi alarm da se radi o temperaturi), ili toplije telo psa nego inače simptomi su koje treba proveriti toplomerom.
Nakostrešena dlaka uvek nas upućuje na to da sa psom nešto nije u redu. Moramo odmah otići veterinaru. Otekle dojke: Može se raditi o lažnoj skotnosti (najčešće kod ženki koje žive u veoma tesnoj simbiozi sa ljudima) ili o upali mlečne žlezde. Dojke su otečene i crvene. Ponekad se radi o tumoru. Morate posetiti veterinara. Izrasline. Ako primetite bilo kakvo zadebljanje, a ne znate mu uzrok idite veterinaru. To može biti obična upala lojne žlezde koja će izazvati kao orah veliku izraslinu, što nije, ali može postati opasno. U mnogo slučajeva izrasline treba odstraniti hirurškim zahvatom, pa s time nemojte odugovlačiti. Na anusu ponekad dolazi do zadebljanja zbog upale analnih žlijezda. Opadanje dlaka. Svako proleće psima opada dlaka kao posledica fiziološkog procesa, a nas zanima opadanje dlake usled poremećenog metabolizma ili hormonalnog poremećaja (protiv čega smo još uvek nemoćni). Dlaka ponekad opada zbog pomanjkanja vitamina H (biotina). Tada možemo upotrebiti dobre preparate kao što su petnil ili murnil. Dlaka takođe može opadati zbog unutrašnjih parazita ili kao posledica gljivičnih bolesti kože. Ukoliko se radi o poslednjem, mesta bez dlake su okrugla, crvena i svrbe. I bolesti bubrega ili otrov protiv miševa mogu uzrokovati opadanje dlake. Posebno su opasna mesta bez dlaka na glavi i na licu. Ako psa ne svrbi možda se radi o demodikozi koju uzrokuje kožni parazit. U svim navedenim primerima treba posetiti veterinara. Kijanje i kašljanje. Do kijanja dolazi kada se psu nešto nađe u nosnoj šupljini, a kašlje kada ima neki podražaj u grlu ili dušniku. Možda mu se nakupilo previše prašine u disajne puteve ili se jednostavno prehladio. Ne smemo taj kašalj zameniti sa zaraznim kašljanjem uzrokovanim virusom. Do kijanja, u većini slu-čajeva, dolazi prilikom traganja kada pas intenzivno udiše zrak. Svrab. Na mestu gde psa svrbi razmaknite dlaku i temeljito pogledajte o čemu se radi. Najčešći uzrok svraba su buve, zanemarena i neočišćena dlaka, dijabetes ili različite alergijske reakcije kože. Ukoliko ste se uverili da buva nema, a svrab ostaje, morate se posavetovati sa veterinarom. Nije ništa strašno kada se pas povremeno malo počeška, jer i mi to činimo. Stalno češkanje istog mesta, može izazvati pojavu ekcema tj. površinsku upalu kože. Mesta koja ne može dohvatiti šapama pas grize ili liže. Dobar razlog za češkanje je i takozvana mikrosporoza, bolest koju uzrokuje gljivica zvana microspora. Obično se psi zaraze preko mačke. Uzročnik bolesti ulazi u kožu gde se počinje razmnožavati. Na tim mestima nastaju crvene mrlje koje jako svrbe. Bez pomoći veterinara može doći do težih komplikacija. Bolest se prenosi i na Ijude, posebno decu i žene (nežnija koža). Pas drži glavu na stranu. To je obično znak upale srednjeg uha ili povrede mozga. Preporučuje se poseta veterinaru. Ukoliko pas nakon dobrog obroka klizi glavom po podu nemojte istraživati simptome, jer on na taj način čisti usta i pokazuje vam da se dobro najeo. Otresanje glavom. Problem je vezan uz ušni kanal - u njemu je strano telo ili se radi o upali. Odmah vodite psa veterinaru. Grčevi. Mogu biti izazvani epileptičkim napadom, silovitim uzbuđenjem ili su posledica histerije. Grčevi kod ženki koje doje mogu upozoravati na opasnu bolest - postporođajnu groznicu koja nastaje usled velikog gubitka kalcijuma u krvi koji se u povećanim količinama izlučuje mlekom. Intervencija veterinara mora biti brza da se spasi kuja. Iznenadni grčevi upozoravaju na mogućnost trovanja nekim od nervnih otrova. Grčevi zbog uzbuđenja javljaju se posebno kod ženki, osobito na proleće i jesen, kada se teraju. I tada veterinar može pomoći umurujućim sredstvima. Zadah iz usta. U većini slučajeva zadah se pojavljuje zbog pogrešne ishrane, upale desni ili pokvarenih zuba. Ponekad i zbog upale želuca. Želite li rešiti problem, psa mora pregledati veterinar. Nos. Njuška psa mora biti vlažna i hladna, iako to nisu pouzdani znaci da je pas uistinu zdrav, kao što ni vruća i suva njuška nije dokaz da je pas bolestan. Njuška nije pouzdan indikator telesne temperature. Mnogi psi kada se probude imaju suvu njušku, a ukoliko i kasnije ostane takva izmerite temperaturu. Stalno oblizivanje obično upućuje na zaključak da nešto nije u redu. Može to biti podražaj u nosu ili bol u grlu. Lizanje njuške nakon uzimanja vode također je znak boli. Upitajte veterinara za savet. Bleda sluzokoža upozorava na gubitak krvi, bolesti krvotoka, trovanje ili stanje šoka. Obično su sve vidljive sluznice rumene boje. Obratite pažnju da li su veđe ili desni izrazito bledi, ukoliko jesu treba odmah otići veterinaru.
Vožnja kočije: Pas zadnjicom klizi po tlu, pri čemu su zadnje noge dignute i pomaknute napred. Razlog može biti: Neobično držanje repa je znak povrede. Možda su upaljene analne vrećice ili je, kod mužjaka, povećana prostata. Može se raditi i o prelomu repa. Kod svih tih simptoma treba otići veterinaru. Zatvorenost. Javlja se kao posledica pogrešnih prehrambenih navika - hrana je presuva ili pas jede previše kosti . Pozitivno deluju duže šetnje koje podstiču varenje. Pas je lenj: Uzrok mogu biti bolesti srca ili debljina. Ne smemo zaboraviti da psi stare brže od nas i preterana mirnoća možda je povezana s tim prirodnim procesom. Nesvestica. Kada se pas onesvesti odvedite ga veterinaru. Možda se radi o čisto slučajnoj nesvestici - pas možda duže spava pa se naglo digne. Inače ta pojava upozorava na teškoće sa srcem i krvotokom. Možda je to početak epileptičkih napada. Mokraća. Kada je tamne boje pas je verovatno bolestan, a ako u mokraći ima krvi može se raditi o povredi penisa, upali semenovoda ili piroplazmozi. Svakako potražite pomoć veterinara. Zubni kamenac. Najbolje je redovno odstranjivati zubni kamenac dvaput ili triput godišnje. Kod malih pasmina je to posebno bitno. Žuto smeđe naslage na zubima, od korena prema kraju krune, upozoriće vas na ovaj problem. Kosti potpomažu prirodno čišćenje zubnog kamenca i ako ih pas podnosi dobro je dati mu ih jedanput nedeljno. Količinu prilagodite psu. Zanimljivo je da nemački ovčari retko dobiju zubni kamenac. |








